Prema odredbama Zakona o radu svaki radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor i tog se prava ne može odreći, a naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora ne može biti manja od prosjeka njegove mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca, uračunavajući i sva druga primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad (čl. 81.)
S druge strane, pravo na isplatu regresa za razliku od prava na naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora nije zakonski uređeno, već predstavlja materijalno pravo radnika koje se može ostvariti ili temeljem akata koji uređuju prava radnika (kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili sam ugovor o radu) ili temeljem volje i odluke poslodavca za isplatom istog.
Što znači, ako niti jednim od navedenih izvora prava radnika nije propisana obveza isplate regresa tada ga poslodavac ne mora isplatiti radniku.
U poslovnoj praksi, čak i ako to nije obavezno, isplata regresa radnicima već je uobičajena odluka poslodavaca te često nije upitno hoće li se isplatiti regres nego u kojem iznosu.
Prilikom određivanja iznosa, poslodavci se gotovo uvijek drže poreznih propisa i limita neoporezivih naknada koje radniku mogu isplatiti bez obveze obračuna i plaćanja poreza.
Regres spada pod prigodnu nagradu koja se godišnje neoporezivo može isplatiti do iznosa od 3.000,00 kn (čl. 7. st.2. Pravilnika o porezu na dohodak). Pritom treba voditi računa da su božićnica i uskrsnica također prigodne nagrade te da ukupna godišnja svota skupa s regresom ne prelazi iznos od 3.000,00 kuna.
Naravno, moguće je radniku isplatiti i veću svotu prigodnih nagrada od ovog neoporezivog iznosa, ali to znači da će na iznos koji premašuje neoporezivih 3.000,00 kn poslodavac morati obračunati poreze i doprinose kao i na redovnu plaću.
U praksi, često se postavlja pitanje moraju li svi radnici dobiti regres i mogu li se iznosi regresa razlikovati.
Iako niti jednim propisom ništa nije određeno treba li prigodne nagrade isplaćivati svim radnicima u istom iznosu, u praksi, poslodavci svim radnicima isplaćuju regres u istom iznosu.
Jedini uvjet je da je u trenutku isplate regresa radnik zaposlen i da koristi godišnji odmor kod poslodavca koji isplaćuje regres, iako se npr. tek zaposlio kod istoga.
No postoji iznimka, radnicima koji su cijelu godinu na rodiljnom, roditeljskom dopustu ili bolovanju poslodavci ne mogu isplatiti regres. To je zato što ti radnici u toj godini koriste prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja te uopće ne koriste godišnji odmor na koji bi se isplata regresa odnosila.
No, nema zapreke da se radnicima na rodiljnom, roditeljskom dopustu ili bolovanju isplate božićnica ili uskrsnica.
Važno je za napomenuti da se regres kao i druge prigodne nagrade može isplatiti i u gotovini te da je zadnjim izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (čl. 172.) do propisanih neoporezivih iznosa izuzet od ovrhe.
HRVATSKA TURISTIČKA KARTICA (CRO kartica)
S ciljem poticanja domaćih turističkih kretanja i domaće potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu, ali i povećanja primitaka radnika po osnovi radnog odnosa Vlada RH Odlukom o uvođenju mjere za poticanje potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu u Republici Hrvatskoj (NN 125/19) uvodi Hrvatsku turističku karticu ili više poznatiju kao „Cro karticu“.
Putem Cro kartice poslodavci, pored već poznatih neoporezivih naknada i nagrada koje mogu isplatiti svojim zaposlenicima, dodatno mogu neoporezivo isplatiti i naknadu za podmirivanje troškova ugostiteljskih i turističkih usluga namijenjenih odmoru radnika u iznosu do 2.500,00 kn godišnje.
Dakle, poslodavac ovu naknadu troškova za odmor može isplatiti radniku isključivo na račun Cro kartice koju izdaje banka, a glasi na ime radnika i vrijedi minimalno četiri godine.
Izmjenom Odluke (NN 68/20) proširen je opseg usluga koje se mogu platiti Cro karticom te sada pored usluge smještaja i konzumacije hrane i pića u ugostiteljskim objektima radnici mogu Cro karticom plaćati i usluge putničkih agencija i turoperatora, paket aranžmane, boravak u objektima privatnih iznajmljivača te najam brodova do visine raspoloživog iznosa na istoj.
Također, plaćanjem putem Cro kartice vlasnik iste može ostvariti brojne popuste i jeftinije plaćati turističke i ugostiteljske usluge.
Popisi aktualnih pogodnosti i popusta koje vlasnik kartice možete ostvariti kod pojedinih pružatelja turističkih usluga, dostupni su ovdje.
Cro kartica nije namijenjena za podizanje gotovine, niti plaćanje usluga online, a sva novčana sredstva na njoj nisu izuzeta od ovrhe.
Iznosi naknade troškova za odmor i dinamika isplate radnicima ovise o samostalnoj odluci poslodavca.
To znači da iznosi naknade uplaćeni na Cro karticu ne moraju biti isti za sve radnike te se mogu isplatiti i u svoti višoj ili nižoj od utvrđene neoporezive svote. Također, naknada se može uplatiti radniku tokom cijele godine, a radnik Cro karticu može koristiti kroz cijelu godinu, neovisno o razdoblju korištenja godišnjeg odmora.
_____________________________
Želite više informacija o ovoj temi? Kontaktirajte nas ovdje.
_____________________________
