Nova porezna rasterećenja - što donosi nova Porezna reforma 2021?

18 prosinca, 2020

Koja nova porezna rasterećenja donosi 2021. godina? Kako će Porezna reforma 2021. utjecati na poslovanje poduzetnika? Na koji način iskoristiti pogodnosti nove porezne reforme i osigurati bolje poslovne rezultate?

S ciljem daljnjeg poreznog i administrativnog rasterećenja poreznih obveznika Vlada je nastavila s poreznom reformom i donijela izmjene i dopune četiri zakona (NN br. 138/20) većina kojih će se početi primjenjivati od 1.1.2021., dok će se određene izmjene koje se odnose na Zakon o porezu na dodanu vrijednost početi primjenjivati od 1.7.2021. odnosno od 1.7.2022.

Za građane, najznačajnije promjene se odnose na oporezivanje plaća koje će rasti obzirom da se smanjuju godišnje stope poreza na dohodak od nesamostalnog rada.

Također, profitirat će i oni poduzetnici koji ostvaruju do 7.500.000 kn prihoda čija će se dobit od poslovanja oporezivati sniženom stopom od 10%. Po istoj stopi će se plaćati i porez na isplate dobiti.

Detaljniji pregled izmjena i dopuna poreznih propisa donosimo u nastavku:

Zakon o porezu na dohodak

  • Izmjenama Zakona snižene su godišnje porezne stope na oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada (plaća) te dohotka od samostalnih djelatnosti (dohotka od obrta, slobodnih zanimanja te dohotka od poljoprivrede i šumarstva) i to s 24% na 20% te s 36% na 30%. Ako primijenimo ove niže stope poreza na obračun plaće, neto plaća radnika samca koji živi u Zagrebu i ima bruto plaću od 10.000 kn od iduće će godine narasti za 189 kn, dok će za bruto plaću od 6.000 kn povećanje iznositi 39 kn.

 

  • Predujam poreza na primitke po osnovi drugog dohotka (kao što su npr. primici članova skupštine, nadzornih i upravnih odbora trgovačkih društava, autorske naknade, primici po osnovi djelatnosti sportaša, trgovačkih putnika i ostali primici koji se smatraju drugim dohotkom) plaćat će se također po novoj sniženoj stopi od 20%.

 

  • Istovremeno, s ciljem pojednostavljenja i postizanja pravednosti u oporezivanju, ukida se uvećanje godišnje porezne osnovice za primjenu godišnje porezne stope od 24% za ostvarene primitke po osnovi drugog dohotka koji ne prelaze peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka odnosno iznos od 12.500 kn. Navedeno znači da će se porezna osnovica od 360.000 kn na koju se prema trenutno važećim propisima primjenjuje stopa od 24% moći uvećati za ostvareni drugi dohodak do iznosa od 12.500 kn po posljednji put pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak za 2020. (u 2021.).

 

  • Manje poreza će plaćati i poduzetnici na isplate dobiti obzirom da se smanjuje stopa poreza na dohodak od kapitala ostvarenog po osnovi dividendi i udjela u dobiti s trenutnih 12% na 10%. Navedeno smanjenje se odnosi i na stope kojima se oporezuju konačni dohodak od imovine po osnovi najamnine/zakupnine, dohodak od kapitala po osnovi kamata i kapitalnih dobitaka te na dohodak koji se utvrđuje u paušalnom iznosu (npr. razni obrti, iznajmljivači stanova ili apartmana).

 

  • Stopom od 20% umjesto dosadašnjih 24% oporezivat će se dohodak od imovinskih prava, dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava te dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica.

 

  • Smanjuje se i stopa poreza na dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena (nesrazmjer imovine) s 36% na 30%, ali istovremeno dolazi do povećanja postotka uvećanja obračunanog poreza po toj osnovi s 50% na 100%. Konkretno, to znači da će utvrđeni nesrazmjer kod imovine i primitaka biti oporezivan stopom od 60%.

 

  • Kao dodatni način nagrađivanja i zadržavanja radnika poslodavci će moći radnicima, članovima uprave i fizičkim osobama ili drugim povezanim osobama dodijeliti ili dati mogućnost opcijske kupnje vlastitih dionica te isto tretirati kao primitak u naravi.

 

  • Izuzećem od oporezivanja primitaka učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga i prema posebnim propisima do iznosa od 15.000 kn godišnje bit će obuhvaćeni i izvanredni studenti što dosad nije bio slučaj.

 

  • Kako se s početkom iduće godine uvodi i nacionalna naknada za starije osobe koja će iznositi 800 kn mjesečno, ovim izmjenama Zakona o porezu na dohodak ista se definira kao primitak na koji se ne plaća porez na dohodak niti će se uzimati u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.

 

  • Dodatno, porez se neće plaćati ni na primitke fizičkih osoba ostvarene po osnovi obavljanja nesamostalnog rada ili djelatnosti za poslodavca koji nije registriran u Republici Hrvatskoj temeljem stečenog statusa digitalnog nomada sukladno posebnom propisu.

 

  • Nastavlja se s primjenom poreznog oslobođenja za troškove cijepljenja protiv zaraznih bolesti koje poslodavac omogućuje svojim radnicima. Naime, trenutno je izuzeće od oporezivanja takvih troškova propisano Pravilnikom o provedbi Općeg poreznog zakona zaključno s 31.12.2020., dok se izmjenama Zakona o porezu na dohodak počevši s 1.1.2021. isti troškovi neće smatrati plaćom.

 

  • Javni bilježnici će po službenoj dužnosti biti u obvezi Poreznoj upravi dostaviti ovjerene ugovore o najmu i zakupu pokretnina i nekretnina čime se pojednostavljuje prijava dohotka od imovine. Prema tome, u slučaju ovjeravanja takvih ugovora od strane javnih bilježnika, svi oni koji ostvaruju primitke od imovine više neće biti u obvezi Poreznoj upravi prijavljivati dohodak po toj osnovi. U suprotnom, ukoliko ugovor o najmu ili zakupu nije ovjeren kod javnog bilježnika, fizičke osobe i nadalje imaju obvezu sami prijaviti dohodak odnosno izvršiti prijavu u registar poreznih obveznika.

 

Zakon o porezu na dobit

 

  • Svi poduzetnici koji ostvaruju prihode do 7.500.000 kn plaćat će porez na dobit po stopi od 10% umjesto sadašnjih 12% (odnosi se i na sve neprofitne organizacije koje plaćaju porez na dobit u paušalnom iznosu). Snižena stopa od 10% moći će se primjenjivati prilikom podnošenja prijave poreza na dobit za 2021., ali ujedno već i za izračun predujma poreza na dobit za 2021.

 

  • Smanjit će se porezne stope poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti inozemnim osobama koje nisu fizičke (inozemnim trgovačkim društvima) s 12% na 10%.

 

  • Smanjene su i stope poreza po odbitku za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i športaša) kada naknadu isplaćuje tuzemni ili inozemni isplatitelj prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička s 15% na 10%.

 

  • Kreditne institucije će moći porezno priznati rashod u iznosu otpisa potraživanja po osnovi kreditnih plasmana (uključujući i kamate) od nepovezanih osoba kojima je otežana mogućnost naplate i koja su vrijednosno usklađena u skladu s posebnim propisima HNB-a. Istovremeno kreditna institucija će biti u obvezi dostaviti dužniku i jamcu pisanu izjavu o prestanku njihove obveze u iznosu otpisanog duga. Iznos otpisane obveze se kod dužnika neće smatra oporezivim prihodom odnosno primitkom i neće imati utjecaja na prag prihoda prema kojem se utvrđuje stopa poreza na dobit.

 

  • Pored navedenoga, ovim izmjenama zakona se zbog racionalizacije postupaka vezanih uz transferne cijene, kako kod Porezne uprave tako i kod poreznih obveznika, te zbog sprečavanja nesporazuma, ispravaka poreznih prijava i sprečavanja sudskih ili arbitražnih postupaka sada nalaže poreznom obvezniku da izvrši usklađenje transfernih cijena odnosno dobiti. Ovime se naglašava potreba poreznom obvezniku da za svako porezno razdoblje izvrši provjeru i po potrebi usklađenje vezano uz cijene i ugovore između povezanih osoba.

 

Zakon o porezu na dodanu vrijednost

 

Izmjene koje stupaju na snagu 1.1.2021.:

  • Prag za primjenu postupka oporezivanja PDV-om prema naplaćenim naknadama povećava se na 15.000.000 kn umjesto dosadašnjih 7.500.000 kn. Tako porezni obveznici čija vrijednost isporuka u 2020. nije bila veća od 15.000.000 kn bez PDV-a, a koji žele početi primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama od 1.1.2021., trebaju Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za istim najkasnije do 20.1.2021.

 

  • Poduzetnicima se daje mogućnost odabira primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu. Navedeno znači da će se PDV pri uvozu smatrati plaćenim ako je iskazan kao obveza u prijavi PDV-a što će rezultirati rasterećenjem poreznih obveznika u smislu angažmana financijskih sredstava za plaćanje PDV-a pri uvozu. Prethodno, da bi se na takav način mogao obračunati i platiti PDV, poduzetnici, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, moraju zatražiti i dobiti od Carinske uprave odobrenje tako da na odgovarajući način popune carinsku deklaraciju kojom se roba pušta u slobodan promet. Odobrenje se neće moći koristiti u slučajevima kada se podnosi deklaracija za puštanje u slobodni promet pošiljaka male vrijednosti ili kada se podnosi deklaracija za robu u poštanskim pošiljkama. Inače, i trenutno se sukladno Pravilniku o provedbi Općeg poreznog zakona (i zaključno s 31.12.2020.) smatra da je PDV pri uvozu plaćen ako ga porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a iskaže kao obvezu u prijavi PDV-a.

 

Izmjene koje stupaju na snagu 1.7.2021.:

  • Ukida se oslobođenje od plaćanja PDV-a na uvoz u Europsku uniju pošiljaka male vrijednosti (do 160 kn) iz trećih zemalja. To znači da će se na uvoz svih pošiljaka izvan EU bez obzira na njihovu vrijednost plaćati PDV.

 

  • Regulira se i prodaja dobara na daljinu, i to na način da se nakon prelaska vrijednosti praga od 77.000 kuna oporezuje u državi članici u kojoj primatelj dobara koji nije porezni obveznik ima prebivalište. Stoga će strani porezni obveznici plaćati hrvatski PDV kada ukupna vrijednost prodaje dobara na daljinu te telekomunikacijskih usluga, usluga radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljenih usluga prijeđe prag od 10.000 eura i obrnuto, hrvatski porezni obveznici će plaćati PDV neke druge članice kada vrijednost navedenih isporuka prijeđe prag od 77.000 kuna. Na ovaj način se administrativno i financijski olakšava poslovanje poreznih obveznika obzirom da se neće morati registrirati u svakoj državi članici u kojoj obavljaju isporuke.

 

  • Za isporuku navedenih usluga i prodaju na daljinu osobama koje nisu porezni obveznici ukida se obveza izdavanja računa.

 

Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom

 

  • Na fiskaliziranim računima koji sadrže JIR i ZIK biti će obavezan i QR kod koji će građanima omogućiti lakšu provjeru računa kod Porezne uprave.

 

  • Počinje i obveza provođenja postupka fiskalizacije prodaje preko samoposlužnih uređaja.

 

  • Iznosi blagajničkog maksimuma od sada će biti propisani Pravilnikom i će biti određeni prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika kako bi se obveznicima fiskalizacije koji u svom poslovanju imaju različitu potrebu za gotovinom omogućilo upravljanje istom.

 

_____________________________

Potrebna vam je pomoć? Kontaktirajte nas ovdje.

_____________________________

 

KONTAKTKontakt podaci
Računovodstvene usluge za vaš uspjeh i uštede u poslovanju.
NAŠ UREDGdje nas možete pronaći?
karta hrvatske linije fiscalis zagreb hrvatska - Copy
Zagreb, Hrvatska
Folnegovićeva 1C, 3. kat
PRATITE NASFiscalis na mrežama
Pronađite nas na društvenim mrežama i budite uvijek u toku s novim zbivanjima
KONTAKTKontakt podaci
Računovodstvene usluge za vaš uspjeh i uštede u poslovanju
NAŠ UREDGdje nas možete pronaći?
karta hrvatske linije fiscalis zagreb hrvatska - Copy
Zagreb, Hrvatska
Folnegovićeva 1C, 3. kat
PRATITE NASFiscalis na mrežama
Pronađite nas na društvenim mrežama i budite uvijek u toku s novim zbivanjima

Copyright by Fiscalis. Sva prava pridržana.

Copyright by BoldThemes. All rights reserved.