Potreba za dodatnim financiranjem društva radi pokretanja novih poduzetničkih pothvata ili pak radi sprječavanja prezaduženosti društva koje može biti razlogom otvaranja stečaja, često pred članove i upravu društva stavlja dilemu na koji način osigurati potrebna novčana sredstva.
U svrhu poboljšanja financijske strukture društva članovi društva najčešće se odlučuju na povećanje temeljnog kapitala ili dodatno zaduživanje.
Dodatno zaduživanje najčešće u praksi podrazumijeva financiranje društva putem zajmova vlasnika i to u značajnim svotama. Društva koja nisu u stanju te zajmove vratiti vlasnicima dolaze u problem prezaduženosti zbog nagomilanih dugova što u konačnici ruši sliku financijske stabilnosti društva te može biti razlogom otvaranja stečaja nad društvom.
S ciljem da se spriječi prezaduženost te smanje gubitci društva, vlasnici se mogu odreći svojih potraživanja prema društvu koja imaju temeljem danih zajmova u korist kapitalnih pričuva društva. Na taj način, umjesto dodatnog zaduživanja raste stanje ukupnog kapitala društva kao vlastitog izvora financiranja što uvelike mijenja sliku bilance te bitno pridonosi kreditnoj sposobnosti društva.
Takvo rješenje nudi Zakon o trgovačkim društvima „ZTD“ (čl. 391., NN br. 111/93 – 40/19), a odnosi se na dodatne uplate novca od strane članova društva ili ispunjenje drugih činidbi koje imaju imovinsku vrijednost u kapitalne pričuve društva na koje su se članovi društva obvezali društvenim ugovorom. Takve dodatne uplate članova društva u kapitalne pričuve ne povećavaju temeljni kapital društva, ali imaju obilježje povećanja ukupnog kapitala.
Prednost dodatnih uplata i ispunjenje dodatnih činidbi u korist kapitalnih pričuva nad povećanjem temeljnog kapitala je izbjegavanje dodatnih troškova izmjene društvenog ugovora, javnog bilježnika i upisa u sudski registar, a iznosi uplata u kapitalne pričuve mogu se vratiti članovima društva kada to dozvoli financijsko stanje društva.
Formiranje kapitalnih pričuva
Kapitalne pričuve, ili prema ZTD-u „rezerve kapitala“ vlastiti su izvor financiranja društva odnosno jedan od oblika kapitala trgovačkog društva, a mogu nastati:
- uplatama za koje se izdaju poslovni udjeli koji prelaze nominalne iznose udjela
- dodatnim plaćanjima članova društva radi stjecanja posebnih prava u društvu
- ostalim dodatnim plaćanjima članova društvu, kao npr. dodatnih činidbi (npr. pretvaranjem dugova koje društvo ima prema svom osnivaču, unosom imovine, dodatne uplate i sl.)
- pojednostavljenim smanjenjem temeljnog kapitala radi unosa sredstava u rezerve kapitala
Da bi se uopće mogle formirati kapitalne pričuve, u skladu sa čl. 391. ZTD-a članovi društva se društvenim ugovorom trebaju obvezati ili odrediti da će se donositi odluke o dodatnim plaćanjima ili ispunjenju drugih činidbi koje imaju imovinsku vrijednost.
Prema odredbama čl. 222. ZTD-a formirane pričuve kapitala mogu se upotrijebiti za:
- pokrivanje gubitka iz tekuće godine, ako se ne može pokriti dobitkom iz prethodne godine
- pokrivanje gubitka iz prethodne godine, ako se to ne može učiniti iz dobiti tekuće godine
- povećanje temeljnog kapitala iz sredstava društva
Pretvaranje zajmova u kapitalne pričuve
U praksi je čest slučaj financiranja društva kroz zajmove vlasnika i to u ne malim svotama. Nerijetko se događa da društvo nije uspjelo niti je u mogućnosti vratiti svoje dugove prema vlasnicima, a istovremeno ima potrebu za dodatnim financiranjem. Takvi dugovi udruženi s gubitcima iz poslovanja iz bilančne perspektive mogu bitno narušiti sliku financijske stabilnosti društva te upućivati na prezaduženost što je svakako crvena lampica kod kreditora i investitora.
U nastojanju da se smanje gubitci društva te spriječi prezaduženost, vlasnici se odriču svojih potraživanja prema društvu koje imaju temeljem danih zajmova. Odricanje od potraživanja za društvo predstavlja otpis obveze u korist prihoda te na taj način smanjuje gubitke društva ili čak rezultira ostvarenom dobiti društva.
Međutim, vlasnik osim opcije odricanja od potraživanja u korist prihoda ima na raspolaganju i opciju preoblikovanja tog svog potraživanja u kapital odnosno kapitalne rezerve društva (iz pozicije društva to je pretvaranje obveza u kapitalne rezerve), pritom poštujući odredbe Zakona o trgovačkim društvima (čl. 391. i 406.a. ZTD-a).
S poreznog aspekta, unos u kapitalne pričuve, odnosno ulaganja dioničara ili članova društva u neupisani kapital društva ne smatra se oporezivim prihodom pod uvjetima da je takvo ulaganje predano društvu na raspolaganje u poslovne svrhe. Pod ulaganjem dioničara ili člana društva u neupisani kapital društva podrazumijeva se ulaganje u novcu, stvarima i pravima, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti društva. O ulaganju mora postojati društveni ugovor ili druga pisana isprava (čl.10. Pravilnika o porezu na dobit, NN 95/05 – 01/21).
Isplata kapitalnih pričuva
Kako je već spomenuto, društvenim se ugovorom članovi društva mogu obvezati, osim uplate uloga, na dodatne uplate novca ili ispunjenje drugih činidbi koje imaju imovinsku vrijednost čime se oblikuju kapitalne rezerve.
No, kada je riječ o povratu tako uplaćenih sredstava, prema st.5. čl. 391. ZTD-a, ono što je uplaćeno u kapitalne rezerve može se vratiti članovima društva ukoliko nije potrebno za pokriće gubitka. Prema tome, ukoliko financijski položaj društva to dozvoljava, nema sumnje da se dodatne uplate članova društva u kapitalne pričuve istima mogu vratiti. Takav povrat uplaćenog predstavlja povrat uplaćenog kapitala.
No, da li je takav povrat neoporeziv?
Obzirom da je ulaganje vlastite imovine članova društva radi formiranja kapitalnih pričuva društva neoporezivo, poštujući načelo jednakomjernosti, povlačenje takve imovine odnosno ukidanje kapitalnih pričuva također ne podliježe oporezivanju.
Obzirom da su u praksi najčešći slučajevi formiranja kapitalnih pričuva iz zajma člana društva, valja napomenuti da se svota istoga može također neoporezivo isplatiti kada se steknu uvjeti, odnosno kada takva isplata ne ugrožava likvidnost društva niti dovodi društvo u nepovoljan položaj.
_____________________________
Želite više informacija o ovoj temi? Kontaktirajte nas ovdje.
_____________________________
