Promjene u oporezivanju u 2020. godini

U nastavku dajemo sažet prikaz najznačajnijih poreznih izmjena i dopuna koje su stupile na snagu 01. siječnja 2020. godine.

Minimalna plaća u 2020.g.

Minimalna bruto plaća u 2020. godini iznositi će 4.062,51 kunu, odnosno 3.250,00 kn neto.

Najniža bruto plaća za direktore firme u 2020.g.

Od siječnja 2020.g. mjesečna osnovica za obračun doprinosa za rad u punom radnom vremenu likvidatoru, članu uprave ili direktoru trgovačkog društva ne može biti niža od 5.682,30 kn.

Kamate između povezanih osoba za 2020. g.

Ministarstvo financija objavilo je kamatnu stopu između povezanih osoba koja iznosi 3,42% za 2020. godinu.

Naknada za nezapošljavanje osoba s invalidnošću u 2020.g.

Poslodavcima koji imaju 20 i više radnika dužni su plaćati novčanu naknadu ukoliko prema kvoti ne zaposle određeni broj osoba s invaliditetom. Od siječnja 2020.g. ta naknada iznosi 1.218,75 kn za svaku osobu koja se treba zaposliti.

Porez na dodanu vrijednost

Zadržana je opća stopa PDV-a od 25 %

Snižena je stopa PDV-a s 25 % na 13 % za:

– pripremanje i usluživanje hrane i slastica u ugostiteljskim objektima i izvan njih, čime su
obuhvaćeni i catering objekti, te objekti jednostavnih usluga (klupa, štand, kolica i sl).
Nema promjene u stopi PDV na pripremu i usluživanje pića koja ostaje 25%.

– usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja
fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno
ostvarivanje prava

Stopa PDV-a 5% primjenjuje se na:

– medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za ublažavanje liječenja
invalidnosti u skladu s općim aktom o ortopedskim i drugim pomagalima

Povećan je prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7.5 mil kn. Porezni obveznici koji od 01.01.2020.g. žele početi primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama moraju o tome najkasnije do 20. siječnja dostaviti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Oslobođenje od plaćanja PDV-a od 1. siječnja 2020. godine primjenjivati će se i na trgovačka društva koja obavljaju isporuke od javnog interesa (usluga u vezi s liječenjem i drugom zdravstvenom zaštitom, uslugama socijalne skrbi, uslugama zaštite djece i mladeži, obrazovanje djece i mladeži, usluge povezane uz sport i tjelesni odgoj, usluge u kulturi i sl.)

Oslobođenje od PDV-a za isporuke dobara unutar EU uz uvjet da je primatelj isporuke registriran za potrebe PDV-a te je isporučitelju dao svoj PDV identifikacijski broj.

Porez na dohodak

OSOBNI ODBITAK

Osnovni osobni odbitak se mijenja sa 3.800,00 kuna na 4.000,00 kn. Osobni odbitak za uzdržavane članove obitelji se ne mijenja.

Na primjeru osobe koja prirez plaća u Zagrebu i nema dodatnih osobnih odbitaka, svaka mjesečna bruto 1 plaća veća od 5.000 kuna rezultirat će za 56 kuna većom neto plaćom. Ovo se odnosi na sve plaće isplaćene od siječnja 2020. pa tako i na plaću za prosinac 2019.

Roditelji ne gube pravo na uvećani osobni odbitak za djecu koja ostvaruju primitak po osnovi naknada za vrijeme dualnog obrazovanja i nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja (ne ulaze u cenzuz od 15.000,00 kn)

POREZNE OLAKŠICE MLADIMA DO 30 GODINA

Mladim osobama s godišnjim oporezivim dohotkom do 360.000 kuna smanjit će se porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada (plaće) za 100% do 25 godina života te za 50% od 26 do 30 godina života. Umanjenje će se odnositi na cijelu godinu u kojoj osoba navršava određeni broj godina života.

Umanjenje će se ostvariti u godišnjem obračunu poreza na dohodak što znači da neće utjecati na mjesečni iznos neto plaće već će se ostvariti u jednom godišnjem iznosu.

Primjerice, osoba koja ima bruto 1 plaću u iznosu od 6.000,00 kuna te prirez plaća u Zagrebu i nema dodatnih odbitaka ostvariti će godišnji povrat poreza u iznosu od 2.718,72 kn ako je mlađa od 25 godina, a osoba stara od 26 do 30 godina 50% tog iznosa odnosno 1.359,36 kuna.

NOVI NEOPOREZIVI PRIMITCI

Proširen je obuhvat primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak pa tako od 01.01.2020.g. premije osiguranja dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije koje poslodavci plaćaju za svoje radnike postaju neoporezivi primitci do 2.500,00 kn godišnje i uz uvjet da su podmireni bezgotovinskim putem.

Također postaju neoporezivi i primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja prikupljenih u humanitarnim akcijama i javno oglašenim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu.

Povećan je neoporezivi iznos prigodnih nagrada (božićnica, regres i sl.) s 2.500,00 kn na 3.000,00 kn godišnje.

UVID U POREZNE KARTICE

Poslodavcima se omogućava uvid u poreznu karticu i neiskorišteni iznos osobnog odbitka bivšeg radnika pri isplati plaće za posljednji mjesec rada.

Također, poslodavcu se omogućava uvid u isplaćene neoporezive primitke koje radnik može ostvariti od više poslodavaca zbog čega ti radnici više nemaju obvezu podnošenja izjava o primljenim neoporezivim primicima.

Porez na dobit

Stopu od 12 % poreza na dobitak za 2020. godinu primijenit će porezni obveznici koji u poreznom razdoblju ostvare ukupni prihod do 7,5 mil. kn.

Poduzetnici čiji će ukupni prihod iznositi više od 7,5 mil. kn plaćat će porez na dobitak po stopi od 18 %.

Poduzetnici koji u 2019. ostvare ukupni prihod do 7,5 mil. kn mogu već kod izračuna predujma poreza na dobitak za 2020. godinu primijeniti stopu od 12 %. Svi ostali primjenjuju stopu od 18 %.

Fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost i obveznik je porez na dohodak, po „sili zakona“ postaje obveznik poreza na dobitak ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila ukupni primitak veći od 7,5 mil. kn. Ovo postaje jedini kriterij za prelazak iz sustava poreza na dohodak u sustav poreza na dobitak. Visina ostvarenog dohotka, vrijednost dugotrajne imovine i broj zaposlenih – više nema značenje!

Prag za utvrđivanje osnovice poreza na dobitak prema novčanom načelu povećan je s dosadašnjih 3 mil. kn na 7,5 mil. kn prihoda. I dalje je prelazak na novčano načelo isključivo odluka samog poduzetnika!

Neprofitne organizacije koje su po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ujedno i obveznici poreza na dobitak i dalje imaju mogućnost izbora plaćanja poreza u paušalnoj svoti. To se odnosi na one neprofitne osobe koje u prethodnom poreznom razdoblju nisu po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ostvarile prihode veće od 7,5 mil. kn.

Skraćuje se rok za podnošenje prijave poreza na dobitak kod stečaja i u slučaju spajanja ili podjele društva na 30 dana.

Rok za prijavu poreza na dobitak kod prestanka poslovanja (okončanje likvidacije, prestanak bez likvidacije i svaki drugi prestanak poslovanja) skraćuje se na 8 dana.

Porezni obveznik koji pokreće postupke kao što su premještanje sjedišta, statusne promjene te okončanje likvidacije, dužan je o njima obavijestiti Poreznu upravu najkasnije 30 dana prije početka obavljanja formalnih radnji prema nadležnim tijelima.

Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Od 1. travnja 2020. godine uvedena je obveza fiskalizacije za prateće dokumente (ponuda, narudžba i slično) koji se izdaju prije samog izdavanja fiskaliziranog računa. Fiskaliziranje pratećih dokumenata neće isključiti fiskalizaciju računa za isporuku. Prateći dokumenti na kojima se navode podaci o plaćanju evidentirati će se u sustavu fiskalizacije te će ih sustav Porezne uprave povezivati s izdanim i fiskaliziranim računima.

Od 1. siječnja 2021. godine biti će uvedena obveza iskazivanja dvodimenzionalnog koda (QR kod) na računu kako bi se omogućila brža i lakša provjera računa.

Zakon o posebnom porezu na motorna vozila

Propisuje se uvjet da se oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe na darovano rabljeno vozilo primjenjuje na bračne drugove, srodnike u uspravnoj liniji te posvojenike i posvojitelje darovatelja, samo ako je to vozilo bilo prethodno registrirano na darovatelja. Na taj način spriječila bi se dosadašnja praksa izbjegavanja plaćanja upravne pristojbe.

Opći porezni zakon

Uvodi se pojam korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona što se primarno odnosi na:
posao koji ima obilježja nesamostalnog rada, a ugovara se s poreznim obveznikom na druge načine ili se koriste drugi organizacijski oblici koji su oporezivi nižim stopama; učestalo mijenjanje oblika poslovanja; te korištenje povezanih društva radi izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze.

U skupinu prioritetnih nadzora uključuju se i nadzori prema procjeni rizika, pri čemu imaju prednost veliki poduzetnici, poduzetnici kod koji je vjerojatno riječ o primjeni poreznih pogodnosti koje im ne pripadaju kao i korištenju poreznih povlastica u slučaju povezanih osoba.

Uvodi se dobrovoljna prijava primitaka iz inozemstva, gdje obveza poreza na dohodak i doprinosa nastaje s danom prijave tog primitka neovisno kad je primitak zaista ostvaren.

Ugovori i poslovni odnosi između povezanih osoba će biti priznati samo ako bi i druge osobe koje nisu u takvom odnosu pod jednakim ili sličnim okolnostima ostvarile takve poslovne odnose.

_____________________________