Treći mirovinski stup (dobrovoljna mirovinska štednja) predstavlja jedino dobrovoljno mirovinsko osiguranje u Republici Hrvatskoj te je, s obzirom na državne poticaje i još uvijek prihvatljive prinose – sve popularniji oblik dugoročne štednje.
Treći mirovinski stup temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Visinu mirovine određuje visina mjesečnih uloga, odnosno premija osiguranja, koje se uplaćuju na poseban račun u odabranom dobrovoljnom mirovinskom fondu. Uplaćena sredstva stavljaju se na raspolaganje mirovinskom fondu za trgovanje vrijednosnim papirima na tržištu s ciljem ostvarivanja dobiti što rezultira dodatnim prinosom za osiguranika.
Tko može uplaćivati sredstva u dobrovoljni mirovinski fond?
Uplate u dobrovoljni mirovinski fond može vršiti osiguranik u svoje ime, no to za njega može raditi i poslodavac uz potpisanu suglasnost zaposlenika. Uplate u 3. mirovinski stup zaposlenici mogu i samoinicijativno dogovoriti s poslodavcima i tražiti da se premija izdvaja iz njihove ugovorene plaće, pri čemu je potrebno uvažiti izvore radnog prava.
Po ovom pitanju poslodavac ne mora nužno imati ujednačenu politiku prema svim zaposlenicima niti u vidu iznosa niti u vidu dinamike uplate premija osiguranja.
Zašto bi poslodavac uplaćivao premije u treći mirovinski stup?
Uplata premije osiguranja u treći mirovinski stup za zaposlenike predstavlja jedan od načina dodatnog nagrađivanja. S obzirom na povoljan porezni tretman, plaćanje premija u III. mirovinski stup do propisanih iznosa, smatra se povoljnim načinom dodatnog stimuliranja zaposlenika.
Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac na svoj teret uplaćuje u korist zaposlenika do visine od 500 kuna mjesečno, odnosno 6.000 kuna godišnje – smatraju se neoporezivim primitkom.
Premije je moguće uplatiti odjednom za više mjeseci, odnosno bilo kojom ugovorenom dinamikom – misleći pritom na godišnje kumulativne iznose prilikom utvrđivanja osnovice poreza na dohodak. U slučaju da se poslodavac odluči na uplatu premija iznad neoporezivih iznosa, ti će se iznosi smatrati plaćom u naravi te podlijegati plaćanju svih propisanih poreznih obveza kao i plaća za redovan rad.
U kontekstu poreza na dobit, uplaćene premije osiguranja (bez obzira na njihov iznos) smatraju se porezno priznatim troškom.
Koje su prednosti za zaposlenika kod ovog tipa osiguranja?
Najprimamljivija prednost za osiguranike su svakako državni poticaji za ovaj oblik štednje. Država svakom osiguraniku u trećem mirovinskom stupu odobrava poticaj u iznosu od 15% iznosa godišnje uplate do najviše 5.000 kuna. Dakle, najviši državni poticaj može iznositi 750 kuna.
Svi iznosi uplaćeni u dobrovoljni mirovinski fond su osobno vlasništvo osiguranika, odnosno člana fonda. Ako član fonda umre, ukupna kapitalizirana sredstva na računu preminulog se nasljeđuju, zajedno s pripadajućim ostvarenim državnim poticajima.
Osiguranik može početi koristiti sredstva s računa trećeg mirovinskog stupa i prije stjecanja zakonskih uvjeta za odlazak u mirovinu. Dob kada osiguranik može početi koristiti sredstva ovisi o odabranom mirovinskom fondu. Najčešće je to 55-ta godina života.
Prilikom isplate moguće je zatražiti i djelomičnu jednokratnu isplatu i do 30% ušteđenih sredstava, bez obzira na to koji način isplate je odabran i koja je vrsta mirovinskoga programa ugovorena. Treći mirovinski stup donosi određene pogodnosti i za zaposlenike i za poslodavce pa vrijedi razmisliti o njegovu ugovaranju.
_____________________________
Potrebna vam je pomoć? Kontaktirajte nas ovdje.
_____________________________
