Odobravanje zajmova i pozajmica između poduzetnika te između poduzetnika i fizičkih osoba je vrlo česta i uobičajena praksa. Iako je tako, gotovo pri svakom ugovaranju zajma postavlja se pitanje treba li ugovoriti kamatu ili ne, te koju kamatnu stopu primijeniti.
Prema Zakonu o obveznim odnosima (NN 35/05 – 29/18; u nastavku ZOO) koji uređuje odobravanje novčanih zajmova između različitih subjekata, zajmovi mogu biti naplatni i besplatni, odnosno kamata može, ali i ne mora biti ugovorena.
U tom smislu, ako kamata nije ugovorena zajmoprimac iste ne duguje, osim ako se ne radi o trgovačkim ugovorima.
Trgovački ugovori su prema ZOO ugovori što ih sklapaju trgovci među sobom u obavljanju djelatnosti koje čine predmet poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti (čl.14. st.2.). Pritom, prema Zakonu o trgovačkim društvima trgovcem se smatra svaka osoba koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti.
Što znači, ako je ugovor o zajmu sklopljen između poduzetnika i fizičke osobe ili između dva poduzetnika, ali davanje zajmova nije djelatnost koja čini predmet poslovanja niti jednog od njih, tada se ne radi o trgovačkim već o građanskopravnim ugovorima.
Upravo pozajmljivanje novca između strana kojima odobravanje zajmova, financiranje, davanje kredita i sl. nije predmet poslovanja (npr. zajam radniku, zajam drugom poduzetniku, zajam povezanom društvu i dr.) su u poduzetničkoj praksi česti, stoga će u nastavku teksta fokus upravo biti na njima.
Iako je ugovaranje ili neugovaranje kamata ostavljeno ugovornim stranama na volju, isto treba sagledati i s motrišta poreznih propisa i to Zakona o porezu na dobit ukoliko se radi o zajmovima između dva subjekta koji su povezane osobe i Zakona o porezu na dohodak ako je riječ o davanju pozajmica fizičkim osobama ili ih fizička osoba daje poduzetnicima.
Kamate na zajam između dvije pravne osobe
Ugovorom o zajmu zajmodavac se obvezuje predati zajmoprimcu određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena isti iznos novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kakvoće (čl.499. ZOO).
Iako predmet zajma mogu biti i druge zamjenjive stvari, u poslovnoj praksi kao predmet zajma najčešće se pojavljuje novac. Obzirom da je ugovor o zajmu neformalan ugovor, isti može biti sklopljen i u pisanom i u usmenom obliku. Svakako, preporučljivo je ugovore o zajmu sklapati u pisanom obliku zbog lakše dokazivosti postojanja ugovora i njegovog sadržaja.
Kada dvije pravne osobe sklapaju ugovor o zajmu mogu birati žele li ugovoriti kamatu ili ne. Ukoliko ugovorom o zajmu kamate nisu ugovorene zajmoprimac iste nije dužan, odnosno zajmodavac nema pravo na kamatu na pozajmljeni iznos.
Ako se ipak ugovorom o zajmu zajmoprimac obveže da uz glavnicu duguje i kamate tada se visina kamate stope određuje ugovorom i to vodeći računa o maksimalno dopuštenoj kamatnoj stopi koja se može ugovoriti, a koju propisuje ZOO (čl.26. st.1.).
Za prvo polugodište 2021. godine, najviša dopuštena ugovorna kamatna stopa između trgovaca iznosi 13,56%.
Ukoliko je ugovorom o zajmu ugovorena kamata, ali visina iste nije određena primjenjuje se kamatna stopa sukladno čl.26. st.3. ZOO.
Za prvo polugodište 2021. godine ista iznosi 3,875% između trgovaca.
Kamate na zajam između fizičkih osoba i poduzetnika
Jednako kao i kod zajmova između dva poduzetnika, zajmovi koje daje poduzetnik fizičkoj osobi i obratno mogu biti beskamatni, odnosno kamata ne mora biti ugovorena ili, uz ugovorenu kamatu vodeći računa o najviše dopuštenoj kamatnoj stopi.
Za prvo polugodište 2021. godine, najviša stopa ugovornih kamata između osoba od kojih berem jedna nije trgovac (građani i druge osobe) iznosi 8,63%.
Ukoliko je ugovorom o zajmu između osoba od kojih berem jedna nije trgovac ugovorena kamata, ali visina iste nije određena primjenjuje se kamatna stopa sukladno čl.26. st.3. ZOO. Za prvo polugodište 2021. godine ista iznosi 1,44%.
Međutim, valja uvažiti i porezne propise kada je riječ o davanju zajmova fizičkim osobama.
Zakonom o porezu na dohodak (NN 115/16 – 138/20), povoljnije kamate prilikom odobravanja kredita koje poslodavci daju svojim zaposlenicima smatraju se primitkom u naravi. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 2% godišnje (čl.21. st.3.)
To znači da npr. u slučaju zajama poslodavca radniku koji je ugovoren bez kamate ili uz kamatu manju od 2%, razlika do neobračunate kamate do 2% smatra se plaćom u naravi radnika na koju zajmodavac treba obračunati i platiti poreze i doprinose.
Jednako porezno pravilo vrijedi i za zajmove poduzetnika danih drugim fizičkim osobama koji nisu njihovi zaposlenici (čl.39. st.3. t.5. Zakona o porezu na dohodak).
Ako je ugovorena kamata od 2% ili više, nema obveze za obračun plaće u naravi jer se ne radi o povoljnijoj kamati.
Upravo kako bi se izbjeglo plaćanje dodatnih troškova poreza i doprinosa, u praksi se u slučaju pozajmljivanja novca fizičkim osobama ili zaposlenicima najčešće ugovaraju kamate i to upravo po najnižoj porezno dopustivoj/propisanoj stopi koja trenutno iznosi 2% (do 2019.g. iznosila je 3%).
U obrnutom slučaju, kada fizička osoba daje zajam poduzetniku nisu primjenjivi porezni propisi u pogledu minimalno porezno dopustive kamate na dane zajmove.
Dakle, fizička osoba može dati poduzetniku beskamatni zajam, a jedino o čemu treba voditi računa je najviša dopuštena kamatna stopa (8,63% za prvo polugodište 2021.g.) ukoliko ipak ugovara kamatu na zajam.
Također, ako su kamate ugovorene, fizička osoba po osnovi primitka od kamata postaje obveznik plaćanja poreza na dohodak od kapitala.
Porez obračunava, obustavlja i plaća pravna osoba zajmoprimac u trenutku isplate ili pripisa kamata kao porez po odbitku i po trenutno važećoj stopi od 10%.
Kamate na zajam povezanom društvu
Kamate na zajmove između povezanih osoba odnose se na zajmove između rezidenta i nerezidenta, ali i između rezidenata ako je jedna od njih u povoljnijem poreznom položaju.
Za 2021.g. kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba iznosi 3%.
Više o zajmovima između povezanih osoba smo pisali ranije, a opširniji tekst se nalazi na ovom linku https://fiscalis-racunovodstvo.hr/kamate-izmedu-povezanih-osoba-2021/.
PDV na kamate
Prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost odobravanje kredita i zajmova, uključujući s tim povezane usluge oslobođeno je od obračuna PDV-a (čl.40. st.1. t.b).
Prema tome, ugovorne kamate koje nastanu iz ugovora o zajmu smatraju se naknadom za uslugu financiranja i oslobođene su od plaćanja PDV-a.
No, treba li se za obračunate kamate izdati račun?
Bez obzira što svaki poduzetnik mora izdati račun za svaku svoju isporuku koju je obavio, ipak postoje i određeni izuzeci.
Naime, za određene isporuke usluga koje su oslobođene plaćanja PDVa poduzetnici nisu obvezni izdavati račune (čl. 78.st.3. Zakona o PDV-u). Među njima se navode i usluge odobravanje kredita i zajmova, uključujući i posredovanje u tim poslovima te upravljanje kreditima ili zajmovima kada to čini osoba koja ih odobrava.
Prema tome, ne postoji obveza izdavanja računa za ugovorne kamate temeljem danih zajmova, tj. račun se može izdati, ali i ne mora.
Zatezne kamate
Svako zakašnjenje plaćanja dospjele obveze podliježe obračunu zateznih kamata (čl.29. ZOO) pa tako i kašnjenje zajmoprimca s vraćanjem zajma u roku koji je određen ugovorom o zajmu.
Za razliku od ugovornih kamata koje proizlaze iz volje ugovornih strana da je ugovore ili ne ugovorom o zajmu, dugovanje zatezne kamate nastaje sukladno zakonu i ne može se ugovorom isključiti. Međutim, zajmodavac se može po dospijeću obveze zajmoprimca odreći dospjele zatezne kamate.
Zatezne kamate za razliku od ugovornih ne smatraju se isporukom već predstavljaju odštetu te kao takve nisu predmet oporezivanja PDV-om niti za iste postoji obveza izdavanja računa (čl. 25. Pravilnika o PDV-u)
Zbog činjenice da zatezne kamate ne predstavljaju isporuku za iste ne postoji obveza izdavanja računa.
Stopa zakonske zatezne kamate određuje se za svako polugodište na temelju prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunane za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu.
Za prvo polugodište 2021.g. na ugovore između trgovaca zatezna kamata iznosi 7,75% dok za ostale odnose iznosi 5,75%.
_____________________________
Želite više informacija o ovoj temi? Kontaktirajte nas ovdje.
_____________________________
