Od 01. siječnja 2019.g. svi umirovljenici, osim korisnika obiteljske mirovine i korisnika invalidske mirovine zbog potpune nesposobnosti za rad, mogu nastaviti raditi ili se ponovo zaposliti do polovice punog radnog vremena bez gubitka prava na isplatu mirovine (čl.99. Zakona o mirovinskom osiguranju NN 157/13 – 102/19).
Radni odnos umirovljenika
Zasnivanje radnog odnosa umirovljenika provodi se na jednak način kao i za sve ostale osobe u radnom odnosu, temeljem ugovora o radu. Jedina razlika je u određivanju radnog vremena za umirovljenika ukoliko umirovljenik želi istovremeno uz plaću primati i svoju mirovinu.
To znači da svi umirovljenici mogu nastaviti raditi kod dosadašnjeg poslodavca ili se mogu zaposliti kod novog poslodavca na temelju ugovora o radu, ali najviše do polovice radnog vremena (4h dnevno). Dakle, umirovljenik može raditi npr. 2h ili 3h dnevno, ali maksimalno 4h dnevno bez obustave isplate mirovine.
Kada je riječ o isplati plaće umirovljeniku radniku, na ugovorenu plaću primjenjuje se obračun poreza i doprinosa na isti način kao i za sve ostale radnike.
Osim ugovorene plaće, zaposleni umirovljenici također ostvaruju jednaka ostala prava iz radnog odnosa kao i svi drugi zaposlenici bez obzira na ugovoreno radno vrijeme. Posebice se to odnosi na isplatu neoporezivih primitaka kao npr. pravo na isplatu božićnice, prijevoza, dnevnica i dr., ali i na pravo korištenja godišnjeg odmora kojeg mogu koristiti isti broj dana jednako kao i drugi radnici zaposleni na puno radno vrijeme.
Može li umirovljenik biti vlasnik firme?
Umirovljenički status tj. na pravo na isplatu mirovine također se ne gubi ukoliko je umirovljenik osnivač (vlasnik) neke firme i od iste ostvaruje dobit od poslovanja društva.
Zadržavanje prava na mirovinu vrijedi samo ukoliko umirovljenik nije istovremeno član uprave (direktor) bez ugovorenog radnog odnosa.
Može li umirovljenik biti direktor društva i primati mirovinu?
Umirovljenik koji obnaša funkciju direktora u nekom društvu, a istovremeno nije sklopio radni odnos s tim istim društvom ili nije osiguran po nekoj drugoj osnovi (npr. radni odnos kod drugog poslodavca) za vrijeme obavljanja funkcije direktora gubi pravo na isplatu mirovine.
U tom slučaju, umirovljenik je dužan osigurati se kao samostalni osiguranik na mirovinsko i zdravstveno osiguranje te plaćati doprinose utvrđene na zakonski propisanu osnovicu koja za 2021. iznosi 9.181,00 kn što mjesečno iznosi 3.351,07 kn.
Ti isti doprinosi su umirovljenikov privatni trošak koje sam mora plaćati.
Ukoliko bi pak društvo u kojem obnaša funkciju direktora platilo doprinose u njegovo ime, iznos istih bi se smatrao neto iznosom drugog dohotka umirovljenika na koji bi društvo moralo obračunati poreze i doprinose što dodatno poskupljuje cjelokupni trošak.
Navedeno se ne odnosi na umirovljenike koji su prokuristi, budući da se prokurist ne smatra članom uprave.
Umirovljenik direktor i zaposlenik društva
Umirovljenik direktor koji je ujedno i zaposlenik na pola radnog vremena ne gubi pravo na isplatu mirovine.
Pritom treba voditi računa da bruto plaća umirovljenika direktora nije niža od polovice minimalne osnovice za obračun doprinosa za direktore, a koja za 2021.g. iznosi 5.967,65 kn.
Ukoliko bi iznos ugovorene plaće ipak bio niži od 2.983,83 kn (50% od iznosa 5.967,65 kn) umirovljenik će o privatnom trošku morati nadoknaditi razliku doprinosa na godišnjoj razini.
Umirovljenik obrtnik
Obavljanjem djelatnosti putem obrta ili samostalne djelatnosti u svakom slučaju gubi se pravo na isplatu mirovine sve do prestanka obavljanja takve djelatnosti.
Rad umirovljenika na ugovor o djelu
Umirovljenici koji ostvaruju primitke po osnovi ugovora o djelu ili autorskog djela također ne gube pravo na isplatu svoje mirovine.
